Novi Sad , 22. maj 2015. – Govoreći o geotermalni resursima Vojvodine, pokrajinski sekretar za energetiku i mineralne sirovine mr Nenad Stanković je rekao u uvodnom izlaganju da se za sada istražuje hidrotermalna energija.
„To su tople vode prirodnih izvora i vode u stenskim masama. Često su te tople vode sa visokim koncetracijama rastvorenih mineralnih supstanci, te se nazivaju termomineralnim vodama. Termomineralne vode Vojvodine imaju posebno značajnu ulogu u razvoju turizma i balneologije, što dosadašnje procene u pojedinim područjima i ukazuju na njihove velike potencijale“, rekao je mr Stanković i naveo da u pogledu geotermalnog, odnosno hidrogeotermalnog potencijala terena, u Vojvodini postoje četiri hidrološka sistema, odnosno četiri geotermalna nalazišta, u kojima je akumulirana hidrogeotermalna energija pogodna za korišćenje u različite svrhe.
„Prva sistematska i organizovana istraživanja termomineralnih voda i hidrotermalne energije u Vojvodini započeta su 1969. godine. U sklopu ovih istraživanja, u periodu od 1969. do 2008. godine, izbušeno je ukupno 78 bušotina. Bušenje je finansirao i realizovao ”Naftagas”. Najveći broj bušotina je izbušen u Bačkoj (44), zatim u Banatu (18), a najmanje u Sremu (16). Na osnovu izvedenih istraživanja dobijeni su sledeći podaci: prosečna dubina bušotina je oko 897 metara, ukupna dubina bušenja iznosi 69.000 metara, najdublja hidrogeotermalna bušotina Vrbica iznosi 2.520 metara, pri čemu je izmerena najviša temperatura na ustima bušotine od 82°C. Najproduktivnija je bušotina u Kupinovu čija izdašnost iznosi 42,8 litara u sekundi pri samoizlivu, uz izmerenu temperaturu od 51°C. Najveća mineralizacija termalnih voda iznosi 13,66 grama po litri i registrovana je na bušotini u Bačkom Karađorđevu. Ukupna raspoloživa toplotna snaga do sada istraženih hidrotermalnih bušotina na području Vojvodine iznosi oko 72,5 megavata. Postoji čitav niz termalnih bušotina koje su perspektivne za korišćenje kako u energetskom, tako i u smislu snabdevanja korisnika vodom za piće. Takođe postoji veći broj izbušenih i ispitanih hidrotermalnih bušotina koje nikada nisu bile u proizvodnji jer nisu imale korisnika,“ kazao je mr Nenad Stanković.
Rsorni sekretar je rekao da postoji čitav niz termalnih bušotina koje su perspektivne za korišćenje kako u energetskom, tako i u smislu snabdevanja korisnika vodom za piće. Takođe postoji veći broj izbušenih i ispitanih hidrotermalnih bušotina koje nikada nisu bile u proizvodnji jer nisu imale korisnika. Današnja ukupna godišnja potrošnja termomineralnih voda u Vojvodini je na nivou oko 1 milion kubnih metara, iako su raspoloživi kapaciteti bušotina 2-3 puta veći.
„Osim geotermalnih resursa koji se nalaze na dubinama od 1-5 kilometara, postoje i resursi u vidu podzemnih voda niske temperature, koji se nalaze ispod zemljine površine na dubinama od 200-300 metara. Ova geotermalna toplota se može izdvajati i koristiti pomoću geotermalnih toplotnih pumpi u svrhe grejanja i hlađenja. Ovaj geotermalni resurs sa naziva i subgeotermalnim resursom i odnosi se na podzemne vode temperatura ispod 30°C. Procenjena raspoloživa toplotna snaga uz korišćenje toplotnih pumpi iznosi oko 280 megavata. Na području Vojvodine procenjena količina podzemnih voda u okviru urbanih zona, dostupna za korišćenje kao subgeotermalni resurs uz korišćenje toplotnih pumpi iznosi 2940 l/s ili oko 61,5 MWt. Ukupna potencijalna, raspoloživa toplotna snaga uz korišćenje toplotnih pumpi u okviru urbanih zona iznosi oko 215 MWt“, rekao je Stanković.
„Kada je reč o korišćenju hidrotermalnih voda Vojvodine, a imajući u vidu njene karakteristike, to su pre svega sledeće oblasti: za bazno zagrevanje u radijatorima ili kompletno zagrevanje sa sistemom podnog odnosno vazdušnog grejanja, pripremu sanitarne tople vode, zagrevanje bazena i ribnjaka, u poljoprivredi za zagrevanje staklenika, u stočarstvu i živinarstvu za zagrevanje farmi, u industriji kao tehnološka topla voda i u balneoterapiji i sportsko-turističkim centrima“, rekao je resorni sekretar.
Mr Nenad Stanković je naveo da u Vojvodini za sada nema proizvodnje električne energije u geotermalnim elektranama, zato što ima vrlo malo termalnih voda sa višim temperaturama koje su potrebne za generisanje električne energije.
Kada se govori o neiskorišćenom potencijalu geotermalne energije, pokrajinski sekretar za energetiku je izjavio da se veliki broj neaktivnih, zatvorenih bušotina mogu ponovo otvoriti i opremiti za proizvodnju geotermalne toplote.
„Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine je u prethodnom periodu finansirao izradu geotermalnog atlasa AP Vojvodine, studiju energetskog potencijala bušotine geotermalne vode u Bečeju za energetske potrebe lokalnog konzuma, kao i studiju o mogućnosti korišćenja energetskog potencijala geotermalnih voda u AP Vojvodini. Pored studija, Sekretarijat je putem javnih konkursa, u periodu od 2008. godine do danas, dodelio preko 40 miliona dinara bespovratnih sredstava, za projekte korišćenja geotermalne energije. Samo tokom 2015. godine, planirano je da se kroz javne konkurse dodeli više od 60 miliona dinara u cilju sufinansiranja projekata korišćenja geotermalne energije. Pokrajinski sekretarijat za energetiku i mineralne sirovine je geotermalnu energiju prepoznao kao jedan od bitnih izvora obnovljive energije. Očekujem da ćemo na ovoj konferenciji biti u prilici da obogatimo svoja saznanja, kako na teoretskom nivou, tako i kroz primere dobre prakse, a krajnji rezultat je realizacija konkretnih projekata na teritoriji AP Vojvodine u narednom periodu“, rekao je na kraju izlaganja mr Nenad Stanković.